Moram priznati da sam skroz uzbuđena što započinjem svoju novu malu avanturu u sferi kuhanja. S obzirom na to da često mućkam u kuhinji i neke stvari stvarno (kako mi strašni sud kaže) ne ispadnu loše, bilo je vrijeme da ideje podijelim s drugima.
Za to postoji više razloga:
- Ja sam uvijek za to da se hrana, ako je to ikako moguće, priprema kod kuće umjesto da se kupuje gotov proizvod.
- Kada sama pripremam jela, znam točno koje namirnice i koliku količinu sam stavila u recept. A i okus jela mogu svojim guštima.
Za prvi recept odabrala sam svoj najdraži! Najkremastiji humus – namaz od slanutka koji potječe s Bliskog istoka! Kombinacija lake pripreme, zdravih namirnica i finog okusa razlog je zbog čega bi se humus trebao (često) nalaziti na našim jelovnicima.
Odlučila sam pripremiti običan humus koji se može koristiti kao baza za malo ekstravagantnije verzije ako mu se dodaju različito začinsko bilje ili povrće. Kod pripreme postoje nekoliko tips&tricks koje sam ja s vremenom skužila pa da i tebi olakšam posao.
NAJVAŽNIJE JE IMATI DOBRE SASTOJKE
Iako se humus može pripremati od suhog slanutka koji se preko noći namače u vodi pa kuha, ova verzija sa slanutkom iz konzerve ili teglice je puno brža i praktičnija. Ne znam da li da to definiram kao lijenost ili praktičnost, ali konzervirani slanutak je moj prvi odabir. Ako imaš mogućnost odaberi onaj konzervirani slanutak koji nema dodatke poput soli ili drugih konzervansa ili poboljšivača okusa. Ako ga ne možeš naći, slanutak dobro isperi pod mlazom vode kako bi se isprala sol.
Druga važna namirnica koja humusu daje posebne gušte je tahini pasta. Tahini pasta je pasta od sjemenki sezama koja se dobiva tako da se sjemenke sezama melju u multipraktiku ili blenderu toliko dugo dok ne počnu ispuštati svoje ulje i ne dobije se kremasta, maziva pasta. Ako ne želiš sam/a raditi tahini kod kuće (što je sasvim razumljivo kao što je razumljivo da uzmeš konzervirani slanutak) slobodno ga kupi u dućanu. Kod tahini paste vrijedi isto pravilo kao kod slanutka – probaj naći pastu koja u popisu sastojaka ima samo sezam. Nakon otvaranja tahini pastu čuvaj u frižideru. S obzirom na to da će se stajanjem na površini izdvojiti ulje, prije korištenja dobro ga promiješaj.
Pa krenimo!
NAJKREMASTIJI HUMUS.
Sastojci
- 240 g (1 konzerva) slanutka
- 25 g (2 žlice) tahini paste
- 45 g (3 žlice) ekstra djevičanskog maslinovog ulja
- 30 g (2 žlice) grčkog/tekućeg jogurta ili kefira
- 1/2 limuna
- 1 režanj češnjaka
- sol i papar
Priprema
- Slanutak iz konzerve properi pod vodom. Primijetit ćeš da je svako zrno omotano prozirnom opnom koju možeš ukloniti kako bi ti humus ispao puno kremastiji. Opnu ćeš ukloniti tako da je uhvatiš s jedne strane i zrno isklizne iz nje. Također, možeš napuniti zdjelu vode, ubaciti slanutak i trljati ga među prstima. Opna će sama skliznuti.
- Tahini pastu dobro promiješaj jer se ulje vjerojatno izvojilo na površini (to je sasvim normalno). (Oguljeni) slanutak ubaci u multipraktik ili blender uz dodatak maslinovog ulja, tahini paste i jogurta/kefira te miksaj dok se sve dobro ne usitni i smjesa postane glatka.
- Iscijedi sok limuna, a češnjak nareži na sitno. Sok od limuna i češnjak dodaj postepeno te prilagodi svojim guštima. Ako voliš kiseliji humus, dodaj više soka od limuna. Ako voliš češnjakastiji humus, nareži režanj češnjaka više. Posoli i popapri po želji. Ako ti se čini da nečega fali, ali ne možeš razaznati što je to – dodaj još pinku soli. 🙂
- Miksaj dok ne dobiješ kremastu teksturu (vrijeme i konzistencija smjese ovise o aparatu s kojim miksaš). Povremeno zaustavi multipraktik/blender te ostruži namaz s rubova kako bi se sve ravnomjerno miksalo.
- Ako ti se humus čini previše gust, dodaj još malo jogurta/kefira ili 2-3 žlice hladne vode te nastavi miksati dok ne dobiješ željenu gustoću. Računaj na to da će se humus malo stisnuti kada se bude ohladio u frižideru.
- Gotovi humus spremi u hermetički zatvorenu posudu i čuvaj u frižideru do 5 dana.
Bilješke
DODAJ RECEPT ZA HUMUS S CIKLOM
S obzirom na to da sam po struci magistar nutricionizma, pokušat ću svakom postu dati maleni stručni osvrt. Svaki će recept imati tablicu koja će prikazivati energetske i nutritivne vrijednosti na 100 g proizvoda i na 1 serviranje te %RDA (preporučena dnevna količina) na 1 serviranje. Ovisno o tome o kojoj se namirnici radi i koji je način konzumiranja tog jela pokušat ću odrediti realnu količinu za 1 serviranje.
Za izračun energetskih i hranjivih vrijednosti koristim uglavnom američke tablice (USDA Food composition database). S obzirom na to da se hrana u SAD-u ipak razlikuje od hrane u našem podneblju, trudit ću se naći one najsličnije kako bi podaci bili što bliži našima.
Od gore navedenih sastojaka dobit ćeš otprilike 300 g najkremastijeg humusa, što je puno i previše za jedan obrok. Za jedan solidni obrok dovoljne su dvije (pošteno pune) žlice, što iznosi oko 50 g humusa. Tablica s hranjivim vrijednostima odnosi se na količine u gore navedenom receptu. Ako povećaš ili smanjiš količinu neke namirnice kada prilagođavaš recept svojim guštima, energetske i nutritivne vrijednosti će se mijenjati. Ništa drastično, ali imaj to na umu.
Kako bi saznao/la što ove brojčice znače i kako ih interpretirati, natipkala sam nekoliko postova o čitanju deklaracija s proizvoda pa ti puštam linkove za školicu:
1. Kako tumačiti popis sastojaka
2. Kako tumačiti tablicu s hranjivim vrijednostima
3. Kako tumačiti udio hranjivih tvari
4. Kako tumačiti prehrambene i zdravstvene tvrdnje
A sada ništa drugo ne preostaje nego… Mix mix! 😊
Siiii juuu!
Izvori informacija:
1. USDA Food Composition Databases