Dugo sam razmišljala da ove hrskave trokutiće nazovem „krumpirušama“. Ili… Ne, ne! Batatušama. Radi se o hrskavim trokutićima punjenim kremastim, paprenim narančastim batatom i krumpirom. Možda je sada jasnija dvojba oko imena.
Nego… Otkud cijela ova ideja da umjesto klasične krumpiruše radim samose s batatom?
Znaš one recepte koje tvoja mama/tata/baba/dida radi najbolje na svijetu i nitko ne radi bolje od njih? Kod moje majke su to njoki, palačinke, tiramisu i krumpiruša (redoslijed nabrajanja jela je, naravno, slučajan). Problem nastane kada netko pripremi nešto od gore navedenog jer… Nitko ne radi njoke, palačinke, tiramisu i krumpirušu kao moja mama. U izradi njokića nisam loša, palačinke mi ni jednom u životu nisu ispale jestive, u avanturu tiramisua se još nisam upustila pa je krumpiruša prva došla na red. Naravno, ne bi ja bila ja da ne izmijenim recept pa sam tako dio krumpira zamijenila batatom i tako dobila samose s batotom.
Priča o batatu
Uvijek mi je nevjerojatno kako kolektivno imamo neku potrebu kroz neko kraće vrijeme veličamo jednu namirnicu kao najbolju na cijelom svijetu. Volimo namirnicama davati neke super moći. Takve super moći je neko vrijeme imao i batat. Nazivao se „zdravijom verzijom krumpira“. Hajmo unijeti malo jasnoće u tu tvrdnju.
Prvo, sve su namirnice zdrave ako su mikrobiološki ispravne. Drugo, nepravilno je reći da je neka namirnica zdrava ili nezdrava, možemo eventualno reći da je hranjivija ili manje hranjiva. Ali što definira je li neka namirnica hranjiva ili nije? Količina i spektar hranjivih tvari (najčešće se tu misli na mikro- i fitonutrijente) koje neka namirnica posjeduje.
Krumpir ili narančasti batat?
Iako batat i krumpir spadaju u dvije skroz drugačije porodice gomoljastog povrća, po svojoj hranjivoj vrijednosti jako su slični. Oba gomolja su ugljikohidratne namirnice bogate škrobom, a „meso“ im može biti različitih boja: krumpir je uglavnom bijeli, dok se batat može naći u narančastoj, ljubičastoj i bijeloj boji.
Postoji nekoliko glavnih razlika između krumpira i narančastog batata:
- Iako imaju jako sličnu kalorijsku vrijednost i sličnu količinu ugljikohidrata, krumpir ima nešto više škroba, dok narančasti batat ima više jednostavnih šećera (koji mu daju slađi okus).
- Krumpir je nešto bogatiji izvor vitamina C, B6 i kalija.
- Narančasti batat bogat je biljnim pigmentom beta-karotenom koji mu daje karakterističnu narančastu boju. Beta-karoten je provitamin vitamina A te se on u našem tijelu metabolizira u vitamin A koji je sudjeluje u održavanju zdravlja naših očiju, kože i sluznice. Pošto su beta-karoten i vitamin A topivi u masnoćama, narančasti batat je pametno poslužiti uz neki izvor masnoća ili ga termički obraditi uz malo ulja.
Možda će razlika biti lakše uočljiva ako je prikažem u obliku tablice.
Većinu hranjivih tvari nisam navela jer nema značajne razlike ili ih nema u značajnoj količini.
Što je onda bolje? Batat ili krumpir?
Koji od ova dva gomolja ima veće super moći? Krumpir koji ima manje kilokalorija, puno manje šećera i nešto više vitamina C i kalija ili narančasti batat koji ima više vitamina A i beta karotena? Ne postoje supernamirnice. Barem ih ja tako ne volim zvati. I krumpir i narančasti batat imaju svoje pozitivne strane pa bi ja izbor prepustila osobnim željama. Ono na što bih svakako skrenula pozornost je način termičke obrade koja utječe na hranjivu vrijednost obroka.
S obzirom na to da su oba gomolja super, ja sam oba ubacila u samose!
HRSKAVE SAMOSE S NARANČASTIM BATATOM I KRUMPIROM
Sastojci
- 500 g (2 manja komada) narančastog batata
- 500 g (2 veća) krumpira
- 200 g (2 srednje glavice) luka
- 3 žlice kiselog vrhnja
- 300 g (7 listova) kora za pitu
- voda po potrebi (cca 100 mL)
- 50 mL mlijeka
- 50 mL maslinovog ulja + ulje za dinstanje
- sol i papar
- 3 žlice sezama
Priprema
- Na srednjoj vatri u malo dubljoj tavi na malo maslinovog ulja poprži sitno narezani luk s prstohvatom soli. Luk dinstaj uz povremeno miješanje dok ne dobije lagano smeđu boju i ne povene. Po potrebi dodaj malo vode.
- U međuvremenu oguli krumpir i batat te ih nareži na jednake kockice veličine 1 x 1 cm.
- Kada luk pobije boju, dodaj mu narezani krumpir i batat te sve skupa dinstaj 15-ak minuta. Po potrebi dodaj malo po malo vode kako bi krumpir i batat otpustili svoj škrob i punjenje postalo kremastije - podlijevaj kao što bi podlijevao/la rižoto, malo po malo. Posoli i popapri po želji (vidi napomenu uz recept).
- Krumpir i batat se trebaju termički obraditi, ali ne smiju postati gnjecavi. Kada primijetiš da počinju otpuštati škrob (da punjenje postaje “kremasto”), ugasi vatru, dodaj dvije žlice kiselog vrhnja i dobro umiješaj. Pusti da se punjenje ohladi.
- U čaši pomiješaj mlijeko i ulje u jednakim omjerima. S time ćeš premazati kore. Dvije tekućine se neće miješati, ali to nema veze. Svaki puta malo kistićem „promiješaj“ prije nego namažeš koru.
- Zagrij pećnicu na 180 °C (bez ventilacije).
- Uzmi prvu koru, kuhinjskim kistićem je premaži mješavinom mlijeka i ulja pa na nju položi drugu koru. Okreni kraću stranu kora prema sebi pa kore nareži na tri jednaka dijela po dužini – od svakog dijela dobit ćeš jednu samosu. Uzmi jednu „traku“ kora, presloži tri puta kao što bi složio/la plastičnu vrećicu dok ne dođeš do „džepića“, napuni s 3 pune žlice pripremljenog punjenja pa namotaj samosu do kraja na isti način kao što si došao/la do „džepića“.
- Položi samosu na pleh na koji si stavio/la papir za pečenje, premaži mješavinom ulja i mlijeka te pospi sezamovim sjemenkama. Na isti način napuni i zamotaj sve ostale kore dok ne potrošiš punjenje. Na kraju će ti ostati 1 kora – premaži je i preklopi po dužoj stranici na pola te napuni. Ako ne želiš da ti ta samosa bude veća od ostalih odreži nekoliko centimetara kore s dužeg kraja.
- Premaži svaku samosu mješavinom ulja i mlijeka i pospi sezamovim sjemenkama.
- Samose peci 30-ak minuta, odnosno dok ne dobiju lijepu narančastu boju. Pusti ih 10-ak minuta da se malo ispušu prije nego ih serviraš.
Bilješke
- Krumpir i batat oguli gulilicom umjesto nožićem. Tako ćeš baciti manje namirnice.
- Krumpir i batat nemoj termički obraditi “do kraja”, pusti da budu malo al dente. Samose će se dodatno peći u pećnici pa će se punjenje u potpunosti termički obraditi.
- Ja osobno punjenje volim pošteno popapriti jer je to ipak neka vrsta krumpiruše. Osim toga, u punjenju je narančasti batat što znači da je punjenje malo slađe. Slobodno ga pinkicu više posoli.
- Ako ne voliš jako slatko punjenje smanji količinu batata i dodaj malo više krumpira. I obrnuto – ako voliš slađe slobodno dodaj malo više batata i smanji količinu krumpira.
- Pakiranje kora od 300 g sasvim je dovoljno za ovu količinu punjenja. U slučaju da kupiš veće pakiranje, preostale kore vrati u omot i dobro ih zatvori. Kore se na zraku jako brzo suše pa bi mogle postati neupotrebljive. Preostale kore svakako iskoristi u što kraćem roku.
Kada prvi puta budeš radio/la samose s batatom i krumpirom, motanje kora će vjerojatno biti zabavno, ali kada se uđe u štos stvarno bude gotovo tik-tak. Kako smotati kore „kao vrećicu“? Puštam slikoviti prikaz. Nadam se da će pomoći.
Evo jedne dodatne ideje!
Ako su kore krumpira i batata ekološke i nisu posute različitim prahovima za zaštitu, možeš ih iskoristiti za izradu chipsa, a ljuske od luka za povrtni temeljac! Pravi #LowFoodWaste! Ako te zanima kako škicni besplatnu e-knjigu „Jedem pametno, kuham odgovorno“ koju smo moja draga kolegica Mateja Zvirotić Andrijanić s Food&Mood bloga i ja napunile savjetima i receptima kako bi svi zajedno smanjili otpad od hrane.
I naravno, ako ti ostane koja samosa, ponesi je sa sobom na posao za marendu! Dodaj neku salatu ili ukiseljeno povrće, jednu voćku i šalicu jogurta ili domaćeg kefira. Meni je sutradan to jedno veliko veselje!
Ili ako želiš sa sobom ponijeti neku malo drugačiju pitu, možda će ti se jedna od sljedećih svidjeti.
Siii juuu!
- Hranjiva vrijednost – krumpir (USDA), provjereno 10.12.2024.
- Hranjiva vrijednost – narančasti batat (USDA), provjereno 10.12.2024.
