Nastavlja se #ProjektFermentejšonStejšon! I što bolje može naslijediti mliječni kefir nego… Ladies and gentlemen… Njegovo veličanstvo – kombucha!
Vjerujem da svakome kombucha na prvu zvuči kao nešto jako egzotično. I meni je kada sam s njom tek započinjala. Čekala sam trenutak kada ću biti potkovana s dovoljno znanja kako bi krenula s izradom, ali nema te knjige ili stranice na internetu koje te mogu pripremiti na ovu avanturu. Ako imaš želju, samo kreni! Bez razmišljanja! Doduše… Možda će malo pomoći post o osnovama fermentacije.
Prekjučer navečer sam imala odličan live na Instagramu s Nastasjom s profila @chiarin.tanjurić! Sat i po super korisnih informacija i trikova na temu izrade kombuche. Ja sam o-du-še-vlje-na! Puštam vam live da škicnete! Vrijedi svake minute…
Tamagochi br. 2, here we come!
Kombucha je fermentirani, slatko-kiselkasti, lagano alkoholni napitak dobiven fermentacijom zaslađenog (najčešće) crnog i/ili zelenog čaja.
Kako bi šećer u zaslađenom čaju mogao fermentirati u kiselinu potreban nam je SCOBY. SCOBY (akronim za Symbiotic Culture Of Bacteria and Yeast) je simbiotska zajednica bakterija (uglavnom) octenog vrenja i kvasaca.
Koji je posao bakterija i kvasaca u kombuchi?
Kvasci pretvaraju šećer iz zašećerenog čaja u alkohol (etanol) i ugljični dioksid (CO2), a onda bakterije octenog vrenja taj alkohol pretvaraju u octenu kiselinu i CO2. Osim glavnih produkata fermentacije, zbog širokog spektra različitih „dobrih“ mikroorganizama, u kombuchi nastaje još puno nusprodukata koji je obogaćuju cijelom lepezom okusa i aroma. Proces fermentacije će se odvijati dok god SCOBY ima šećera na raspolaganju. Pošto bakterije nisu baš toliko brze kao kvasci, one ne stignu tako brzo pretvoriti alkohol u kiselinu pa kombucha najčešće sadrži malenu količinu alkohola (0,5 % – 2 %).
Što je zapravo SCOBY?
Čitanjem različitih članaka o kombuchi primijetit ćeš da se SCOBY često naziva želatinozno-celulozni disk koji izgleda kao jedna velika gljiva koja pluta na površini kombuche. Celulozni disk sastoji se od ogromnih količina dobrih bakterija i kvasaca koji rade u simbiozi kako bi fermentacija tekla glatko. Dakle, prema definiciji SCOBY-ja (simbiotska kultura bakterija i kvasca) celulozni disk stvarno jest SCOBY.
Ali znate onu „svi kvadrati pravokutnici, ali nisu svi pravokutnici kvadrati“? Isto vrijedi i za kombuchu! Svi su celulozni diskovi SCOBY, ali nisu svi SCOBY celulozni diskovi. Sa svakom novom serijom izrade kombuche dodaje se malena količina gotove nearomatizirane kombuche (tzv. početna tekućina). Ona je također bogata bakterijama i kvascima stoga je i ona realno jedan SCOBY. Bare with me… Obećajem da će sve imati smisla.
celulozni disk + početna tekućina = SCOBY
Iako su realno jako slične stvari, celulozni disk i početna tekućina imaju dvije funkcije. Dodavanjem početne tekućine zaslađeni se čaj zakiseljava te se pH vrijednost snižava na sigurne razine kako bi se smanjila mogućnost rasta patogenih bakterija. Osim toga, početna tekućina osigurava početno opterećenje bakterijama i kvascima koji potiču fermentaciju u tvom novom napitku. Postupak dodavanja početke tekućine naziva se backsplashing. S druge strane, disk, osim što dodaje još više dobrih bakterija i kvasaca, služi kao fizički štit za svaku novu seriju fermentacije.
I… Važno! Celulozni disk se ne pere! On voli plivati jedino u svojim tekućinama.
Pa da ne bude zabune… Kada pričamo o tome tko „radi“ kombuchu, pričamo o SCOBY-ju koji je i celulozni disk i početna tekućina. Kada pričamo o napitku kojeg pijemo, pričamo o kombuchi.
Što ako nemam SCOBY za izradu kombuche?
SCOBY, kao simbioza kvasaca i bakterija, glavni je akter cijele ove priče bez kojeg ne bi mogli dobiti kombuchu.
Sa svakim novim ciklusom fermentacije na površini kombuche nastaje novi sloj celuloznog diska koji izgleda kao bijelo-prozirna „opna“. Nakon što napraviš nekoliko ciklusa fermentacije, disk postane toliko debeli da je moguće odvojiti par slojeva i pokloniti ih nekome. Tako i ti možeš nabaviti svog SCOBY-ja! Jedino imaj na umu sljedeće: ako nekome želiš pokloniti „start paket“ za izradu kombuche ili ako ga netko tebi poklanja, obvezno uz sloj celuloznog diska moraš dati/dobiti i 2-3 dcL početne tekućine tj. gotove nearomatizirane kombuche.
Drugi način kako možeš dobiti „start paket“ je da gotovu nearomatiziranu kombuchu staviš u teglu te je pokriješ gazom i pustiš u mraku na sobnoj temperaturi. Pošto u gotovoj kombuchi ima kvasaca i bakterija, nakon 15-ak dana primijetit ćeš kako se na površni stvara prozirno-bijela opna. To je celulozni disk koji se polako počeo stvarati. Pusti da se stvori disk debljine barem 1 cm prije nego cijeli sadržaj teglice počneš koristiti za fermentiranje svojeg zaslađenog čaja.
Kada napokon započneš s fermentacijom, tvoj će celulozni disk biti maleni i vrlo vjerojatno neće pokrivati cijelu površinu tegle. Nakon 7-10 dana fermentacije nastat će novi sloj celuloznog diska koji će prekriti cijeli sloj tegle jer se on uvijek oblikuje prema veličini i obliku posude. I ne brini, u redu je i ako tone na dno posude i ako pluta na površini.
Kako celulozni disk stari, tako donji dijelovi postaju smeđi. I to je u redu! Ako primijetiš smeđa vlakanca koja plivaju u kombuchi, ne brini. To je stariji dio diska koji se otkinuo i pluta. Kada nakon 7-10 dana budeš procijedio/la kombuchu da je staviš na 2. fermentaciju, makni taj komadić i baci ga u smeće. Nije najugodnije kada ti se mota po ustima dok piješ kombuchu. Osim toga, na dnu tegle ćeš ponekad naći bijele mrvice. I to je u redu. To su živi kvasci koji obitavaju u kombuchi.
Koliko da stavim čaja, šećera i vode?
Osim početne tekućine i celuloznog diska, za izradu kombuche bit će ti potrebni čaj, šećer i voda. Igrajući se s količinom i vrstom čaja, količinama šećera i vode, ali i dužinom fermentacije možeš dobiti različite okuse i arome.
Kombuchu je najbolje pripremati s organskim crnim ili/i zelenim čajem bez dodanih aroma i bojila. Crni čaj dat će intenzivniju kombuchu dok zeleni čaj daje blažu verziju koja je prigodna i za djecu. Bez obzira odlučiš li se započeti avanturu s crnim ili zelenim čajem, drži se iste kombinacije. Nemoj se prebacivati s crnog čaja na zeleni pa opet na crni jer SCOBY baš ne voli promijene. U trenutku kada celulozni disk naraste dovoljno veliki, odvoji par slojeva pa ih iskoristi za nove čajeve i kombinacije. U svakom slučaju, moja je preporuka da uvijek imaš barem jednu kombinaciju prema originalnom receptu kako bi mogao/la krenuti ispočetka ako se putem nešto dogodi.
Osobno, za izradu kombuche koristim običan, bijeli, konzumni šećer jer je najjeftiniji. Mogu se koristiti i drugi oblici šećera (smeđi šećer, kokosov šećer…), ali vjerujem da je kombucha sama po sebi toliko aromatična da nisu potrebni dodatni okusi. Količina šećera ovisi o tome koliko želiš da tvoja kombucha na kraju bude slatka. U nekom određenom periodu od npr. 7 dana SCOBY će prevesti jednaku količinu šećera u kiselinu bez obzira bilo u početnom zaslađenom čaju 100, 150 ili 200 g šećera. Brzina i „jačina“ fermentacije ne ovise o količini šećera. Jedina razlika je u tome što, ako na početku staviš više šećera, nakon određenog perioda fermentacije ostat će ti više nefermentiranog šećera pa će krajnji proizvod biti slađi.
Količinu vode najčešće ne povećavam, već odbacujem slojeve celuloznog diska ako on postane jako debeli da fermentaciju održim na istoj razini.
Na brzinu fermentacije kombuche utječe…
… nekoliko faktora.
Temperatura prostorije gdje se kombucha čuva definitivno ima najveći utjecaj. Kvasci i bakterije imaju određenu temperaturu (oko 25 °C) koja im odgovara za rad. Ako je u prostoriji toplije, napitak brže fermentira jer bakterije i kvasci brže „odrađuju“ svoj posao. S druge strane, što je u prostoriji hladnije to su one sporije i više će im vremena trebati da pretvore šećer u kiselinu. Savjetujem da se kombucha ne čuva na temperaturama nižim od 20 °C jer je veća vjerojatnost za pojavu plijesni u prvim danima 1. fermentacije.
Osim temperature, na brzinu fermentacije utječe i veličina celuloznog diska. Sa svakom novom serijom fermentacije, stvara se novi, bijeli sloj celuloznog diska. Što je tih slojeva više, SCOBY je „jači“ što znači da će fermentirati veću količinu šećera u kraće vrijeme. Kada primijetiš da je disk poprilično debeo (5-6 slojeva), bit će potrebno odvojiti nekoliko donjih slojeva, odbaciti ih i nastaviti s ostatkom. Ili možeš prilagoditi količinu vode, čaja i šećera kako bi na kraju dobio/la isti okus. Iiiiliiii skrati period fermentiranja!
Treći faktor je dužina fermentacije. Što duže napitak fermentira, to će kvasci i bakterije imati više vremena da prevedu šećer u kiselinu, to će napitak biti kiseliji i više bacati „na ocat“. I obrnuto!
Cilj je dobiti pitki napitak koji je dovoljno dugo fermentirao da od njega imamo benefite za zdravlje, a opet da ima dobro izbalansiranu slatkoću i kiselinu.
Ukratko…
- što je temperatura prostorije viša, to će fermentacija biti brža
- što je celulozni disk veći, fermentacija će biti brža
- što duže traje fermentacija, to će kombucha biti manje slatka i više kisela
Sjećam se kada sam tek počinjala s izradom kombuche i pojma nisam imala što radim. Pripremila sam zaslađeni čaj, ubacila SCOBY i fermentirala ga 10 dana na sobnoj temperaturi od 26 °C. Kada sam 10. dan probala gotovu kombuchu, zapalila mi je dušu koliko je bila „jaka“. Pod „jaka“ mislim kisela i octena.
Što sam tu mogla drugačije napraviti?
Prvo, definitivno sam mogla skratiti period fermentiranja. Drugo, mogla sam je staviti u neku prostoriju koja je malo hladnija ili je staviti u donji dio ormarića pošto se topliji zrak uvijek diže prema gore.
Kada prvi puta budeš radio/la kombuchu, probaj je nakon 5 dana. Ulij malo kombuche u čašu i probaj. Ako ti se okus sviđa, prekini fermentaciju. Ako ti se još uvijek čini previše slatkom, pusti je još 2 dana pa opet probaj. Isprobavaj svakih 2 dana dok okus ne bude po tvom guštu. Tada znaš koliko otprilike traje tvoja fermentacija! Ipak, nemoj je previše čačkati ili u teglu stavljati žlice ili slamke koje si lizao/la kako je ne bi zagadio/la.
Ne mogu dovoljno naglasiti koliko su bitne čistoća i higijena radne površine, opreme i ruku kod izrade kombuche jer ne želimo u ferment unijeti patogene mikroorganizme. Ako na površini celuloznog diska primijetiš plijesan (koji je najčešće dlakav, koncentričan i različitih boja) preporučujem da sve baciš jer fizičkim micanjem plijesni ne uklanjaš i one spore i toksine koje su već prešle u kombuchu. I naravno, ako ti oči i nos govore da nešto nije u redu, radije baci sve nego da riskiraš.
Kako bi započeo/la s izradom kombuche potrebni su ti:
- crni i/ili zeleni čaj
- bijeli šećer
- voda
- celulozni disk
- početna tekućina – gotova nearomatizirana kombucha (barem 10 % od ukupnog volumena vode)
- velika staklena tegla od barem 3 L bez poklopca (nemoj koristiti keramičke i metalne!)
- gaza ili krpa
- laštik
- lijevak
- drvena kuhača
- boce od 0,5 L ili 1 L za 2. fermentaciju
Nakon otprilike tjedan dana kombucha će dobiti miris po octu (octenost). To je sasvim normalan proces s obzirom na to da su kvasci i bakterije preveli veliki dio šećera u octenu kiselinu. Iz istog razloga kombucha nakon fermentacije ima malenu količinu šećera. S obzirom na to da dolazi do nastanka kiselina, spušta se pH (medij postaje kiseli) pa se tako sprječava rast patogenih mikroorganizama koji imaju problema s preživljavanjem u uvjetima gdje je pH<4. Ako imaš mogućnosti, ja bih preporučila da kupiš trakice za mjerenje pH tekućina kako bi bio/la siguran/a da je kombucha dovoljno kisela. Osim toga na niskom pH rastu „dobre“ bakterije te se razvijaju probiotici, enzimi i sekundarne arome. Također, primijetit ćeš kako će boja čaja biti puno svjetlija nakon tjedan dana fermentiranja.
Famozna druga fermentacija!
Nakon što je kombucha prošla proces 1. fermentacije u otvorenoj tegli, ona je sasvim pitka i možeš je slobodno odmah konzumirati. S obzirom na to da se fermentacija odvijala u otvorenoj tegli, plinovi u obliku CO2 koji su se stvorili za to vrijeme, slobodno su otišli u zrak pa kombucha nakon 1. fermentacije uglavnom nije gazirana.
Kombuchu možeš staviti na 2. fermentaciju u boce s ciljem da dobiješ lijepu gaziranost napitka i da je, po želji, aromatiziraš dodatkom različitog voća, sokova, sirupa, voćnih pirea, začinskog bilja, đumbira… Koliko dodataka da ubaciš u gotovu kombuchu? Isprobavaj i igraj se! U tome jest cijela čar. Ja volim dodati 5-6 bobica borovnica (izrezanih na pola) ili nekoliko jagoda (narezanih na manje komadiće) i nekoliko fetica đumbira kako bi dobila osvježavajući napitak koji ima okus na najfiniji voćni pjenušac. Naravno, ne moraš dodati nikakve dodatke već je samo na 2-3 dana zatvoriti u boce da se gazira.
2. fermentacija je anaeroban proces što znači da se odvija bez prisutnosti zraka. Iako u gotovoj kombuchi, koju ćeš staviti na 2. fermentaciju, nema celuloznog diska, u njoj su i dalje prisutni mikroorganizmi koji, ako kombucha ima u sebi određenu količinu šećera, nastavljaju s fermentacijom. S obzirom na to da je boca sada zatvorena, proces je anaeroban (bez prisutnosti kisika) pa kvasci odrađuju svoj posao te se lagano povećava količina alkohola i CO2 koji nema gdje „pobjeći“, ostaje u boci pa se napitak gazira. S druge strane, bakterije, koje su anaerobna bića, sada ne mogu više odrađivati svoj posao jer kisika nema pa stvoreni alkohol ne mogu pretvoriti u kiselinu. Krajnji produkt je gazirana kombucha s malenom količinom alkohola.
Proces 1. fermentacije:
Proces 2. fermentacije:
Boce za 2. fermentaciju
Rekla bi „kupi boce s klip koje se mogu dobro zatvoriti“, ali reći ću… Kupi kvalitetne boce koje mogu izdržati veliki pritisak!! S obzirom na to da se za vrijeme 2. fermentacije proizvodi CO2, u boci se stvara pritisak pa postoji rizik da boca pukne, a to nije baš zabavna situacija. Kada stavljaš kombuchu na 2. fermentaciju (s dodacima) bocu napuni do dijela gdje se grlo boce počinje sužavati. Boce nemoj puniti skroz do vrha jer kombucha mora imati malo prostora za pritisak koji će se stvoriti.
Nekoliko savjeta za gaziraniju kombuchu
Na gaziranost kombuche utječu mnogi faktori: količina šećera u kombuchi u trenutku stavljanja na 2. fermentaciju, dužina 2. fermentacije, temperatura, vrsta i količina dodanog voća/soka/pirea, boce i način punjenja boca itd.
1. Količina šećera u vrijeme stavljanja na 2. fermentaciju
Kao što sam prije navela, tijekom fermentacije razvija se CO2 koji napitku daje gaziranost. Kako bi se proizveo CO2 potrebno je da je u kombuchi prisutna određena količina šećera bio on „zaostatak“ s 1. fermentacije, u obliku dodanog voća/soka/pirea ili dodatkom sladila.
2. Dužina 2. fermentacije i temperatura
2. fermentacija se odvija 1 do 2 dana na sobnoj temperaturi gdje je fermentacija ubrzana zbog više temperature nakon čega se prebacuje u frižider kako bi se ona usporila. U frižideru je dovoljno da stoji nekoliko sati da se napitak ohladi. Imaj na umu da je ista kombucha na sobnoj temperaturi malo više gazirana od ohlađene kombuche.
3. Aromatiziranje kombuche
Tijekom 1. fermentacije kombuchi se ne dodaju dodatne namirnice, ali se zato s time možeš poigrati u 2. fermentaciji. Slobodno joj dodaj komadiće različitog voća, voćni sok, voćni pire, različite sirupe ili začinsko bilje. I jedna mala tajna… Đumbir radi čuda kod gaziranja!
4. Punjenje boca
Kada puniš boce za 2. fermentaciju uvijek bocu prilagoditi količini kombuche i puni ju do dijela gdje se grlo boce počinje sužavati. Ne preporučujem uzeti veliku bocu pa ju napuniti samo do pola jer će se stvoreni CO2 sakupljati u gornjem praznom dijelu boce umjesto da ostaje u kombuchi i u trenutku kada otvoriš bocu, mjehurići će samo otići u zrak. Šteta!
Ja osobno punim kombuchu u manje boce od 0,5 L jer ju popijemo u jednom otvaranju. Znaš i sam/a što se događa kada npr. otvoriš bocu mineralne nekoliko puta – gubi gaziranost! Isto vrijedi i za kombuchu.
Burpanje („podrigivanje“) kombuche
Kako bi provjerio/la da li se kombucha zagazirala na 2. fermentaciji, boce se burpaju (podriguju). To se radi tako da samo maaaalooo i laaagaanoo otpustiš čep i promatraš reakciju. Ako vidiš da se s dna krene pjeniti, brzo zatvori bocu prije nego sve pobjegne vani, pusti je na sobnoj temperaturi još par sati pa je prebaci u frižider. U slučaju da se ne pjeni, pusti ju još 24 h na sobnoj temperaturi.
Ponekad će se dogoditi da se kombucha uopće neće gazirati. To se može dogoditi zbog nekoliko razloga, ali bez obzira na to, ona je pitka.
Idemo fermentirati!
KOMBUCHA
Oprema
- čista staklena tegla od 3 L
- sterilna, čista gaza ili krpa
- gumica za kosu
- lončić za grijanje vode 0,5 L
- čajnik
- žlica ili drvena kuhača
- lijevak
- boce na klik od 0,5 L za 2.fermentaciju
Sastojci
- 1,5 L hladne vode
- 20 g crnog ili zelenog čaja
- 120 g bijelog šećera
- 3 dcL gotove nearomatizirane kombuche
- celulozni disk
- voće, bilje i dodatci za aromatizaciju gotove kombuche (2. fermantacija)
Priprema
- Od ukupne količine vode izdvoji otprilike 0,5 L i zagrij je do vrenja. Vrelu vodu prelij preko crnog/zelenog čaja te pusti da odstoji 15-ak minuta.
- Dok se čaj priprema, operi teglu u kojoj ćeš raditi kombuchu te je "isperi" s malo gotove kombuche koju ćeš odbaciti. Gotovi čaj procijedi u pripremljenu teglu, odmah mu dodaj šećer i miješaj dok se ne otopi. Šećer dodaješ u topli čaj jer se lakše otopi u toplom nego kasnije u ohlađenom čaju.
- Kada se šećer otopi dodaj ostatak hladne vode (1 L) i promiješaj. Mogao/la bi zagrijati cijelih 1,5 L vode do vrenja i preliti čaj, ali bi dugo čekao/la da se čaj ohladi. Ovako napraviš koncentriranu verziju pa je brzo ohladiš dodatkom preostale hladne vode. Bitno je da se čaj ohladi do sobne temperature jer visoke temperature ubijaju „dobre“ bakterije i kvasce u SCOBY-ju.
- U ohlađeni, zaslađeni čaj dodaj 2 dcL gotove nearomatizirane kombuche, promiješaj te dodaj celulozni disk. Teglu prekrij gazom ili krpom i osiguraj laštikom. Na teglu nalijepi komad ljepljive trake i napiši datum kada si je pripremio/la. Vjeruj mi… Zaboravit ćeš je li bio ponedjeljak ili srijeda! 😉
- Čuvaj kombuchu na tamnom mjestu (npr. u ormaru) na sobnoj temperaturi.
- Nakon 5-6 dana ulij malo kombuche u čašu i probaj. Ako ti se okus sviđa, prekini fermentaciju. Ako ti se još uvijek čini previše slatkom, pusti je još par dana pa opet probaj. Isprobavaj svakih 2 dana dok okus ne bude po tvom guštu.
- Kada si zadovoljan/a okusom, čistim rukama izvadi disk iz posude te ga položi na čisti tanjur ili u staklenu posudu.
- Drvenom kuhačom promiješaj gotovu kombuchu kako bi se dignuo „bijeli prah“ (kvasci) s dna posude i sve lijepo homogeniziralo.
- U čistu čašu odvoji 3 dcL kombuche koju ćeš kasnije koristiti za novu seriju fermentacije (početna tekućina). Moj je savjet da to uvijek napraviš kao prvi korak da se slučajno ne dogodi da napuniš boce, aromatiziraš kombuchu i onda shvatiš da nemaš kombuche za backsplashing.
- S pomoću lijevka napuni staklene boce pa dodaj dodatke po želji tako da grlo boce bude prazno i zatvori bocu.
- Čuvaj bocu 1 do 2 dana na sobnoj temperaturi pa je nakon toga prebaci u frižider.
- Celulozni disk i izdvojenih 3 dcL gotove kombuche iskoristite kako bi pripremio/la novu seriju za fermentaciju.
Bilješke
- Uvijek važi sve sastojke jer su tako omjeri uvijek isti. Omjeri iz recepta su moji omjeri, ali ti se svakako poigraj s različitim čajevima i omjerima. Možda nađeš nešto što ti se više svidi.
- Na 2. fermentaciju slobodno dodaj voće po želji (bobičasto voće, breskve, marelice, jabuke, kruške, šljive…), voćni pire, različite sirupe, svježe bilje (mentu, bosiljak, melisu…), đumbir itd. Voće uvijek nareži kako bi kombucha došla u doticaj s unutrašnjosti voćke.
Puštam ti kratki video izrade kombuche od početka do kraja.
Moja dnevna doza kombuche
Fermentirana hrana i napitci imaju mnogobrojne dobrobiti za naš organizam, ali s obzirom na to da je svaka osoba individua za sebe morat ćeš sam/a istražiti i isprobati koliko kombuche dnevno tebi odgovara. U svakom slučaju, ako tek započinješ s njom započni s malim količinama od 1 dcL dnevno pa postepeno povećavaj količinu ako vidiš da ti odgovara. Rekla bi da je 3 dcL sasvim u redu količina za dnevnu konzumaciju.
Meni se osobno kombucha jako sviđa kao napitak i pijem je više iz gušta nego zbog zdravstvenih dobrobiti, ali drago mi je znati da radi nešto lijepo za mene i iznutra. S obzirom na to da se meni trenutno fermentira samo jedna tegla, nas dvoje tih 1,5 L popijemo kroz 3 dana. 2,5 dcL svatko! Taman za gušte!
Ako vidiš da izrada kombuche u kućnoj radinosti ipak nije za tebe, a svejedno bi je htio/htjela piti, kupovne kombuche su uvijek opcija.
Kombucha iz dućana
Kod kupovine kombuche obrati pozornost na nekoliko stvari (hvala Nastasja za ovo!):
- Kupuj kombuchu koja je u staklenim bocama.
- Pročitaj deklaraciju! Kombucha kao sastojke treba imati vodu, čaj, šećer, kulture kombuche i ponekad neke dodatke poput voća, đumbira ili aromatičnog bilja. Eventualno neke imaju dodatak CO2 kako bi dodatno dobile na gaziranosti. Sve ostalo je sasvim suvišno!
- Biraj kombuchu koja je nepasterizirana! Takva će se najčešće nalaziti u frižideru. Pasterizacijom (grijanjem na više temperature) se ubijaju svi dobri mikroorganizmi i enzimi zbog kojih kumbuchu i pijemo.
Eto! Nadam se da će ti ove super duuugeee smjernice pomoći da se okušaš u kućnoj izradi kombuche. U svakom slučaju, ako negdje zapne slobodno mi pošalji mail ili mi se javi preko društvenih mreža! Ako se okušaš u izradi tagiraj me s @kodfidoma na Instagramu ili s @KodFiDoma na Facebooku, a možeš dodati i hešteg #ProjektFermentejšonStejšon!
I… Ako ti se sviđa ovaj moj maleni projekt možeš me voditi na #Cafelić preko Ko-fi platforme. Ko-fi je platforma na kojoj možeš podržati male kreatore tako da ih “počastiš (virtualnom) kavom”. Čisto da ne pijem uvijek mliječni kefir ili kombuchu.
Puštam ti maleni botun pa ako se nekome ide na kavu…
Siii juuu!