Moja ljubav prema namazima od orašastih plodova je velika. Ako se još nisi upoznao/la s njima, možda je vrijeme! Možeš početi s maslacem od badema s dodatkom cimeta čiji recept možeš naći na blogu. Odličan maslac za početak jedne romanse.
Ali neću (opet) o njima. Današnji post bit će o datuljama i o šećeru. I malo o romansi između datulja i maslaca od kikirikija.
Što je sa šećerom?
Danas se puno priča o šećeru, utjecaju šećera na naš organizam i o količini šećera koje dnevno pojedemo. Istina je da smo ga nekada puno manje jeli. I istina je da smo se nekada puno više kretali.
Mnoga istraživanja dokazuju naš urođeni osjećaj za slatkim, ali isto tako znam da je potreba za slatkim, ili bolje rečeno, potreba za određenim količinama tog slatkog, navika. Testirajući na sebi primijetila sam da, kada u određenom periodu pretjeram s količinama slatke hrane, imam sve veću potrebu za istom te mi jedan red čokolade dnevno ili par keksića više nije dovoljno. Kada to osvijestim, stanem na kočnicu, smanjim unos slatkog kako bi se vratila „na pravi put“ na kojem uživam u slatkom, ali s njim ne pretjerujem. Jesi li ikada primijetio/la isto kod sebe?
I nutricionisti jedu slatko. I ja jedem slatko. Jedem i običnu čokoladu. Jedem i kinder bueno. Samo je pitanje u kojoj količini i koliko često. I što jedem ostatak dana, naravno!
Sve češće na odjelima „zdrave hrane“ (iako je po mom mišljenju to neispravan naziv) nalijećem na namirnice na kojima piše „bez šećera“. Cilj takve tvrdnje trebao bi biti informiranje potrošača kako bi lakše odabrali određeni proizvod od interesa, ali često nije baš tako. U školici nutricionizma pisala sam o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama koje se mogu naći na pakiranjima proizvoda.
U većini slučajeva natpis „bez šećera“ označava činjenicu da se u toj namirnici ne nalazi rafinirani, bijeli, konzumni šećer, ali svejedno može sadržavati šećer u drugim oblicima (kokosov šećer, agavin sirup, javorov sirup, med, datulje, alkoholne šećere…) ili u obliku drugih naziva (glukozno-fruktozni sirup, invertni šećer, kukuruzni sirup…). Većina tih namirnica u svom sastavu ima prisutan šećer i u većini tih namirnica ima istu kalorijsku vrijednost (osim ako se ne radi o sladilima), samo je pitanje koje hranjive tvari, osim šećera, ta namirnica u sebi skriva. S time se opet vraćam na činjenicu da bi hranu trebalo sagledati kao cjelinu, a ne iz nje izvlačiti određene hranjive tvari.
Zato su datulje hranjiviji izbor od rafiniranog, bijelog, konzumnog šećera.
Hranjiva vrijednost datulja
Datulja je plod palme (lat. Phoenix dactylifera L.) koji podrijetlom potječe s Bliskog Istoka. Izgleda kao malo veća maslina koja se sastoji od mesnatog dijela i koštice, a okus joj je, onako… Karamelast!
Datulje su bogate ugljikohidratima, prvenstveno jednostavnim šećerima, točnije glukozom (50 %) i fruktozom (50 %) koje naš organizam brzo apsorbira i iskoristi kako bi dobio energiju. Zbog te karakteristike dobar su i hranjivi izbor za mali snack prije treninga jer će ti trenutno dati energiju. No, s njima umjereno!
Osim šećera, datulje su bogate različitim hranjivim tvarima gdje 100 g svježih datulja (otprilike 10 komada) zadovoljava sljedeći udio potreba odrasle zdrave osobe:
- 27 % za vlaknima;
- 36 % za bakrom;
- 35 % za kalijem;
- 15 % za magnezijem;
- 17 % za vitaminom B6.
Svakako računaj da su to količine na 100 g datulja koje sa sobom nose skoro 300 kcal i 60-ak grama šećera. Datulje sadrže i druge fitonutrijente poput karotenoida (β-karoten, lutein i zeaksantin) koji djeluju kao antioksidansi.
Zaboravi na one suhe datulje koje se kupuju upakirane na bijelom stiroporu i koje su premazane dodatnim slojem glukoznog sirupa (piše na deklaraciji pakiranja u popisu sastojaka). Radije biraj svježe, mesnate, mekane (npr. Medjool) datulje jer su finije i hranjivije. Takve datulje najčešće dolaze s košticom koja se vrlo jednostavno ukloni – datulja se prepolovi prstima i koštica izvadi. Ipak, ako kupiš suhe datulje, a za jelo ti je potrebno da budu mekane, namoči ih 15-ak minuta u toploj vodi da omekšaju, posuši ih pa im izvadi košticu i konzumiraj.
S obzirom na svoju ljepljivu strukturu datulje se, osim kao izvor slatkog okusa, mogu koristiti kao namirnica koja će povezati sastojke kod izrade energetskih kuglica ili sirovih torti. Također, nakon što ih namoči možeš ih izblendati u pastu, dodati malo maslaca od orašastih plodova ili sjemenki i dobiti karamelu.
Ja sam ih danas odlučila puniti hrskavim maslacem od kikirikija. Planirala sam ih kasnije umočiti u čokoladu, ali sam bila previše nestrpljiva. Svakako preporučujem!
DATULJE PUNJENE KIKIRIKI MASALCEM
Sastojci
- 150 g (15 komada) svježih medjool datulja
- 120 g (15 ravnih žličica) maslaca od kikirikija (hrskavog)
- sol
Priprema
- Svježe datulje otvori rukama te izvadi košticu. Pazi da datulju ne otvoriš u potpunosti kako kasnije kikiriki maslac ne bi curio.
- Dodaj ravnu žličicu kikiriki maslaca u svaku datulju te pinku soli i zatvori ih.
- Punjene datulje stavi u zamrzivač da se stisnu. Možeš ih položiti u kalup za led da se ne prevrću dok su u zamrzivaču.
- Punjene datulje čuvaj u zamrzivaču jer su zaleđene čvršće i imaju laganiji okus.
Bilješke
- Kada biraš maslac od kikirikija obrati pozornost na deklaraciju. Neka se u popisu sastojaka nalazi samo kikiriki, bez dodane soli, šećera ili raznih ulja.
- Maslac od kikirikija možeš zamijeniti nekim drugim maslacem od orašastih plodova (kao npr. ovim od badema) ili maslacem od sjemenki.
- Punjene datulje možeš umočiti u otopljenu tamnu čokoladu ili posuti dodacima po želji poput različitih začina, gorkog kakaa, kokosa, komadića voća...
Od količine sastojaka u receptu dobit ćeš 15 punjenih datulja. Kao jedno serviranje uzela sam 2 punjene datulje.
Osim navedenih makronutrijenata, ove datulje punjene kikiriki maslacem bogate su cijelim spektrom vitamina i mineralnih tvari. Nisu to megalomanske količine, ali ima svega po malo. 😉
Siii juuu!
