Ne znam jesam li to samo ja ili ima još ljudi koji tako funkcioniraju, ali ponekad (čitaj: često) uzmem jednu namirnicu pa kroz kraće vrijeme s njom napravim milijun različitih recepata dok je ne upoznam u dušu. Imam osjećaj da mi tako namirnica postane dovoljno poznata da je mogu koristiti u svakodnevnom životu, a da nemam osjećaj da je to neki veliki bauk. Kada si malo bolje razmislim… U jako puno područja u životu tako funkcioniram!

Trenutačno se to dešava s korama za pitu! Još se uvijek nisam okušala u razvlačenju kora pa idem s idejom „kupim gotove gore, ali punjenje radim sama“. Istina, bilo bi pametnije da i kore razvlačim sama, ali to je jedna od ravnoteža u životu.

Jedno od jela koje u zadnje vrijeme redovito ponavljam je spanakopita – grčka verzija pite sa špinatom, svježim i feta sirom. Meni osobno preeeefina i topla i hladna! Osim nje na tanjuru nam se često nalaze samose i druge pite s različitim punjenjem.

Nedavno je na društvenim mrežama izašla tema o špinatu – može li se on konzumirati sam za sebe ili se mora jesti s nekim mliječnim proizvodom, može li se podgrijavati, koliko je zdrav i hranjiv. Hajmo riješiti sve te nedoumice!

Oksalna kiselina u špinatu

Špinat spada u skupinu tamnozelenog lisnatog povrća i, osim što je bogat hranjivim tvarima, bogat je i antinutrijentima. Antinutrijenti iz hrane u principu nisu otrovni, ali mogu utjecati na količinu hranjivih tvari koje naše tijelo, nakon obroka, apsorbira, a samim time i iskoristi.

U špinatu je to oksalna kiselina! Nakon što hranom unesemo oksalnu kiselinu ona za sebe veže mineralne tvari poput kalcija, željeza, magnezija i cinka koji našem organizmu tako postaju neupotrebljivi. I nije samo to! Oksalna kiselina stvara soli – oksalate – koji, ako su u tjelesnim tekućinama prisutni u visokim koncentracijama, mogu kristalizirati i uzrokovati bubrežne kamence. Konzumacijom hrane bogate kalcijem (prvo što nam padne na pamet su mliječni proizvodi) stvara se netopivi spoj kalcijev oksalat koji se jednostavno i bezbolno izlučuje iz organizma. Istovremeno najčešće prisutni bubrežni kamenci također su soli kalcijeva oksalata. To nema apsolutno nikakvog smisla! Kalcij pomaže, ali… Ne pomaže?

Kalcij iz hrane veže se za oksalnu kiselinu u želucu i crijevima prije nego što se uopće preseli u bubrege te se izlučuje stolicom. Stoga, istina je da se preporučuje kombinirati mliječne proizvode (ili bilo koje druge namirnice bogate kalcijem) sa špinatom.

Ali nije sve tako crno-bijelo! Većina oksalne kiseline smještena u peteljkama špinata pa samim uklanjanjem peteljke, uklanjamo i dobar dio oksalne kiseline. Također, količina oksalne kiseline može se reducirati i načinom pripreme hrane – kuhanjem se topivi oksalati reduciraju čak do 85 %, a pirjanjem do maksimalno 50 %.

Summa summarum, zdrave osobe mogu slobodno umjereno konzumirati špinat bez dodatka mliječnog proizvoda (ili nekog drugog izvora kalcija), dok je kod osoba koje imaju problema s bubrezima, gihtom, reumom, artritisom preporuka smanjiti unos špinata ili ga umjereno konzumirati s namirnicama bogatima kalcijem. Naravno, u slučaju zdravstvenih tegoba, obavezno je posavjetovati se sa stručnom osobom jer je cilj da prehrana bude prilagođena pojedincu.

Osim u špinatu, značajne količine oksalne kiseline pronaći ćeš u rabarbari, soji i proizvodima od soje, bademima, cikli (posebice u lišću cikle), kakao prahu i čokoladi, kavi, zelenom čaju, naranči, grejpu i malinama.

Hranjiva vrijednost špinata

Bez obzira na oksalnu kiselinu, špinat ima odličnih hranjivih tvari zbog koji se svakako treba naći na našem tanjuru.

Špinat obiluje flavonoidima i karotenoidima, antioksidansima koji djeluju protuupalno i antioksidativno. Od karotenoida tu je mali milijun molekula luteina i zeaksantina koji su važni za zdravlje očiju. Osim toga, sirovi špinat odličan je izvor vitamina C i vitamina A (u obliku ß-karotena). Naglasak stavljam na “sirovi špinat” jer termičkom obradom “gubimo” dio vitamina C – malac si je osjetljiv na visoku temperaturu.

Sirovi špinat je bogat i magnezijem (79 mg/100 g što pokriva 21 % dnevnih potreba odrasle zdrave osobe), mineralnom tvari koja pomaže u snižavanju krvnog tlaka pomažući u prevenciji bolesti srca i krvnih žila. A da ne zaboravimo na onaj grč u desnom listu i lagani osjećaj nervoze. 😉

Sirovi špinat je vrhunski izvor vitamina K (483 mg/100 g što pokriva 644 % dnevnih potreba odrasle zdrave osobe – ne, nisam pogriješila!) koji ima jako važnu ulogu u procesu zgrušavanja krvi. U prehrani vrijedi ona „više nije uvijek bolje“ pa isto pravilo vrijedi i za vitamin K. Ako te zanima više slobodno baci oko na recept s polpeticama od kelja – em je odličan recept em ćeš naučiti 2-3 nove o vitaminu K.

Last but not least – folat! Čak 194 mg/100 g (97 % dnevnih potreba)! Daleko od toga da naše tijelo ne iskoristi svih 194 mg, ali da iskoristi i pola od toga, puno smo napravili. Folati su vrlo bitni u prvom tromjesečju trudnoće zbog pravilnog razvoja neuralne cijevi u djeteta. Osim toga, sudjeluju u procesu stvaranja crvenih krvnih stanica te smanjuju razinu homocisteina u krvi umanjujući rizik pojave srčanog udara.

Špinat je odličan izvor flavonoida i karotenoida (luteina i zeaksantina) te hranjivih tvari poput vitamina C, beta-karotena, magnezija, vitamina K i folata, ali i antinutrijenata poput oksalne kiseline.

Eksplozija svega i svačega u tom špinatu! Upravo tako šaroliki i zanimljivi nutritivni profil čini ga namirnicom koju bi sigurno trebalo ubaciti u jelovnik.

Presjek spanakopite sa špinatom na tanjuru

SPANAKOPITA SA ŠPINATOM I SVJEŽIM SIROM

Hrskava pita bogata finim punjenjem od špinata, svježeg i feta sira odlična je kada se jede topla, ali i hladna.

Isprintaj recept Pinaj recept

Ukupno vrijeme pripreme 1 10

Serviranja 4 serviranja (dublji pleh ø24 cm)

KATEGORIJA glavno jelo, kruh, tijesta i žitarice

Sastojci

1 glavica luka
2 režnja češnjaka
500 g neočišćenog špinata (350 g očišćenog)
300 g polumasnog svježeg sira
100 g feta sira
2 jaja
50 mL mlijeka
50 mL maslinovog ulja (+ malo za dinstanje)
sol i papar
žličica mješavine mediteranskih začina
300 g (1 paket od 7 listova) kora za pitu
2 žlice sezamovih sjemenki

Priprema

Operi listove špinata, posuši ih i nareži na trakice. Luk i češnjak nareži na sitnije.
Na srednjoj vatri u malo dubljoj tavi na malo maslinovog ulja poprži sitno narezani luk i češnjak s prstohvatom soli dok malo ne povenu (sol će pomoći izvući vodu iz lukovica). Kada povenu dodaj špinat narezan na trakice i dinstaj 5 minuta dok ne povene. Pusti ga sa strane da se malo ohladi.
Dok se špinat hladi, u zdjeli umuti 2 jaja, dodaj polumasni svježi sir, malo jači prstohvat soli, papar i mediteransku mješavinu začina pa na kraju umiješaj špinat. Jednu koru nareži na trakice pa je umiješaj u smjesu. Na kraju nareži feta sir na manje kockice, ubaci u smjesu i lagano promiješaj.
Zagrij pećnicu na 180 °C (bez ventilacije).
U čaši pomiješaj mlijeko i ulje u jednakim omjerima. S time ćeš premazati kore. Dvije tekućine se neće miješati, ali to nema veze. Svaki puta malo kistićem „promiješaj“ prije nego namažeš koru.
Uzmi jednu koru, presavij je na pola i položi u dublji pleh. Kistićem premaži cijelu koru mješavinom mlijeka i ulja. Uzmi drugu koru, presavij je na pola i postavi okomito na prvu te je namaži mješavinom mlijeka i ulja. Isto ponovi s još dvije kore koje ćeš položiti dijagonalno na prve dvije (nemoj zaboraviti kore premazati mlijekom i uljem). Kore moraju malo viriti van pleha jer ćeš kasnije taj dio preklopiti preko punjenja.
Preko kora izlij smjesu špinata i sira.
Uzmi sljedeću koru, presavij je na pola i položite preko smjese sira i špinata. Kistićem premaži koru mješavinom mlijeka i ulja. Uzmi sljedeću koru, presavij je na pola i postavi okomito na prvu, namaži mješavinom mlijeka i ulja. Krajeve donjih kora koje „vire“ preklopi preko pite (kao da se cvjetić zatvorio). „Zalijepi“ kore mješavinom ulja i mlijeka pa dobro premaži cijelu pitu. Koru pospi sezamovim sjemenkama.
Peci pitu 35-40 minuta, dok ne dobije lijepu zlatnu boju. Prije rezanja pusti da se malo ohladi i ispuše jer ćeš je lakše rezati, a i neće ti se raspadati.

Bilješke

Špinat možeš oprati ranije, dobro ga posušiti i spremiti u vrećicu na zip u koju ćeš dodati papirnatu maramicu. Na taj način špinat možeš čuvati u hladnjaku do 5 dana.
Možeš koristiti i okrugli pleh za torte. Ako koristiš pravokutni pleh, navedene količine bit će dovoljne za pleh veličine 20 x 25 cm, s time da će ti trebati više kora. Ako koristiš veći pleh, pazi da prilagodiš količinu punjenja i kora.

Ključne riječi špinat, svježi sir

Spanakopita sa špinatom je jednostavna za napraviti, a preefina! Nas dvoje pojedemo pola pite za ručak (hajde možda malo više od toga), a komadić uvijek ostane sutradan za marendu.

Može li se špinat (i spanakopita) podgrijati?

Neke vrste povrća imaju sposobnost preko korijena resorbirati nitrate koji su prirodno prisutni u zemlji. Nitrati inače nisu toksični, ali pod vanjskim utjecajem i pod utjecajem mikroorganizama odnosno njihovih enzima nitrati metaboliziraju u nitrite. Problem nastaje kada se ti nitriti u našem organizmu spajaju s aminima i tvore visoko kancerogene spojeve koje nazivamo nitrozamini.

Što ti možeš napraviti da to umanjiš?

Kada kupiš špinat, ukloni mu peteljke (zbog oksalatne kiseline, je’l da?) i dobro ga namoči u vodi. Tako ćeš isprati eventualne nečistoće, ali i ukloniti dio nitrata.
Čisti i suhi špinat spremi u vrećice iz kojih možeš istisnuti zrak i čuvaj ga u frižideru. Nedostatak „svježeg zraka“ i niske temperature usporavaju aktivnost enzima koji pretvaraju nitrate u nitrite (može se čuvati i do 7 dana na temperaturi od 5 °C). Također, nemoj sjeckati špinat na sitnije ili od njega raditi pire do netom prije upotrebe – sjeckanjem se potiče aktivnost enzima koji pretvaraju nitrate u nitrite.
Zbog povećane aktivnosti enzima termički obrađeni špinat nije preporučeno dugo čuvati, pogotovo ne na sobnoj temperaturi. Ako napraviš jelo sa špinatom (poput ove pite), spremi ga u frižider što prije (kada se malo prohladi, naravno) i pojedi unutar 24 h. Što duže stoji veća je vjerojatnost nastanka nitrita, a s time i nitrozamina.
Slobodno podgrij jelo unutar tih 24 h. Mislim da je kod špinata više problem dužina i neprikladan način čuvanja nego podgrijavanje. A što se ove pite tiče… Ja je ne bi podgrijavala jer je odlična i hladna! A i tko će opet zahrskaviti kore? 😉
Ako pripremaš špinat za malene, svakako bi preporučila da njima daš netom termički obrađeni špinat. Oni su još maleni i imaju malu tjelesnu masu pa je ipak malo drugačije ako istu količinu pojedu oni ili jedna odrasla osoba.
Po želji špinat možeš na kratko blanširati pa zamrznuti– uroni špinat na kratko u kipuću vodu te ga odmah ohladi pod hladnom vodom i smrzni. Uranjanjem u kipuću vodu „isprat ćeš“ dio nitrata, a naglim hlađenjem i zamrzavanjem inaktivirati ćeš enzime. Naravno, nakon blanširanja tu vodu ćeš baciti jer je bogata nitratima. Kada budeš pripremao/la jelo od tog blanširanog špinata i ostane ti dio, nemoj to jelo opet podgrijavati. Čuvaj jelo u frižideru i pojedi hladno najkasnije sutradan.