Na policama trgovina često ćeš naići na proizvode koji na pakiranju imaju prehrambene i/ili zdravstvene tvrdnje poput „bez šećera“, „bez kolesterola“, „smanjena energetska vrijednost“, „bogato vlaknima“ ili kao na mojim keksima „tiamin, niacin i vitamin B6 doprinose održavanju normalnog energetskog metabolizma“.
Što su zapravo prehrambene i zdravstvene tvrdnje?
Tvrdnjom na proizvodu, bila ona u slikovnom, grafičkom ili simboličkom obliku, proizvođač želi na neki način naznačiti da proizvod ima određena svojstva s ciljem da potrošaču pomogne u donošenju boljih prehrambenih izbora.
Postoji razlika između prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji. Prehrambenom tvrdnjom proizvođač naglašava da hrana ima određena blagotvorna prehrambena svojstva zahvaljujući (smanjenoj ili povećanoj) kalorijskoj vrijednosti, ali i hranjivim tvarima gdje proizvod ili sadrži/ne sadrži ili sadrži u smanjenom/povećanom omjeru određenu hranjivu tvar (bjelančevine, ugljikohidrate, masti, vlakna, natrij, vitamine ili mineralne tvari). Popis dopuštenih prehrambenih tvrdnji i njihovo tumačenje možeš pogledati na ovom linku.
S druge strane zdravstvene tvrdnje nam na neki način sugeriraju ili daju naslutiti da određena hrana ili neka njezina sastavnica utječu na zdravlje ljudi ili znatno smanjuju čimbenik rizika u razvoju neke bolesti. One nikako ne smiju davati naznaku da određeni proizvod ima svojstva prevencije, terapije i liječenja određenih bolesti, tj. ne smiju navesti ljude da pomisle kako određena hrana ima „magične“ učinke. Listu odobrenih zdravstvenih tvrdnji i njihovo tumačenje možeš pronaći na ovom linku.
Naravno, kako bi se proizvodi mogli označavati takvim prehrambenim i/ili zdravstvenim tvrdnjama moraju zadovoljiti određene propise što znači da proizvođači ne mogu na pakiranjima proizvoda pisati što god žele. Prehrambene i zdravstvene tvrdnje bi potrošačima trebale olakšati odabir proizvoda, međutim, imam osjećaj da ih potrošači ne interpretiraju kako bi trebali jer je generalno edukacija na tu tematiku malo manjkava.
Dati ću ti nekoliko primjera.
Primjeri prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji
1. Prehrambena tvrdnja „bez kolesterola“ na biljnim uljima
Na bocama biljnih ulja poput suncokretovog ulja često ćeš naići na prehrambenu tvrdnju „bez kolesterola“ .
Svima nama dobro poznato kako je povećana koncentracija kolesterola u krvi jedan od faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Dnevni unos kolesterola za zdrave osobe ne bi trebao prelaziti 300 mg. Sve su to opće poznate činjenice.
No, jesi li znao/la da se kolesterol nalazi samo u namirnicama životinjskog podrijetla? Da namirnice biljnog podrijetla, kao npr. sjemenke suncokreta, od kojih se suncokretovo ulje dobiva, prirodno ne sadrže kolesterol? Zašto se onda na biljnim uljima navodi takva prehrambena tvrdnja?
Ako kupac u trgovini na polici vidi dvije boce biljnog ulja od dva različita proizvođača gdje na jednoj piše „bez kolesterola“, a na drugoj ne piše ništa, kojeg proizvođača će vjerojatnije odabrati? Iako, realno, ni u jednoj od te dvije boce kolesterol ne bi trebao biti prisutan. Prehrambena tvrdnja, iako je više nego točna, može te namamiti da kupiš proizvod jednog proizvođača umjesto drugog. Ali onda s druge strane si mislim „Znaju li svi da kolesterol nije prisutan u hrani biljnog podrijetla? Možda je dobro da piše.“
2. Prehrambena tvrdnja „bez dodanog šećera“ na soku
Navedena prehrambena tvrdnja znači da tijekom proizvodnje u proizvod nisu dodani nikakvi jednostavni šećeri (mono- i/ili disaharidi) kako bi se taj proizvod zasladio.
Uzet ću za primjer 100 % sok od jabuke iz bio-dinamičkog uzgoja gdje, na prednjem dijelu pakiranja, možeš naći prehrambenu tvrdnju „bez dodanog šećera“. To te može navesti da pomisliš „Ako taj sok nema dodanog šećera, znači da je to sok bez šećera“. Svakako je dobro kada prehrambeni proizvod nema dodanog šećera, ali to ne znači da u njemu šećera uopće nema. U soku, koji sam uzela za primjer, bili su prisutni šećeri koji se prirodno nalaze u jabukama (pa su samim time i u soku), točnije 10 g šećera na 100 mL (to su 4 žličice šećera na 2 dcL soka).
U svakom slučaju, ako je na nekoj hrani navedena tvrdnja „bez dodanog šećera“, a šećeri su prirodno prisutni u toj hrani, na proizvodu mora biti naznačena sljedeća rečenica: „sadrži prirodno prisutne šećere“. Osim toga, sokovi koji nemaju dodanog šećera često znaju sadržavati (umjetna) sladila ili alkoholne šećere što bi trebalo biti navedeno u popisu sastojaka.
3. Prehrambena tvrdnja „bogato proteinima“ na proteinskoj pločici
Navedena se tvrdnja može staviti na proizvod samo ako najmanje 20 % energetske vrijednosti te hrane potječe od bjelančevina.
Nedavno sam, vjerujem zbog svoje profesionalne deformacije, čitala deklaraciju na jednoj proteinskoj pločici koju je moja sestra jela. Na prednjoj strani tog proizvoda nalazio se naziv „protein bar“ te tvrdnje „gluten free“ i „izvor vlakna i vitamina“ te bi netko mogao posegnuti za njom s ciljem da poveća unos bjelančevina kroz dan. I sve su te tvrdnje istinite! Aaaaliii..
Kada sam na poleđini proizvoda pročitala deklaraciju na prvom sam mjestu (a samim time se nalazi i u najvećoj količini) našla glukozno-fruktozni sirup odnosno dodane šećere. Osim toga, obratila sam pozornost na tablicu s hranjivim tvarima te iz nje iščitala da 100 g tog proizvoda sadrži 22,8 g bjelančevina i 31 g jednostavnih šećera što navodi da je ta pločica, osim što je bogata bjelančevina, također bogata i šećerima.
Za osobu koja želi unijeti lijepu količinu bjelančevina, a istovremeno brzo „dobiti energiju“ ova je pločica super izbor, ali za nekoga kome je bitno da pazi na unos šećera, ova pločica nije dobar izbor. A to se iz natpisa s prednje strane proizvoda ne bi dalo zaključiti.
4. Zdravstvena tvrdnja „vitamin D doprinosi održavanju normalnih kostiju“
Na pakiranjima mlijeka (i mliječnih proizvoda) mogu se naći zdravstvene tvrdnje vezane uz hranjive tvari koje se često povezuju s konzumacijom mlijeka, poput vitamina D ili kalcija.
Gore navedena zdravstvena tvrdnja može se navesti samo ako 100 g ili 100 mL proizvoda pokriva minimalno 15 % preporučene dnevne količine (preporučene dnevne količine mikronutrijenata možete pogledati ovdje). Na poleđini tog mlijeka navedeni su sljedeći sastojci: mlijeko s 2,8 % mliječne masti i vitamin D3 (kolekalciferol) što znači da to mlijeko nije prirodno „bogato“ vitaminom D već je on dodan u proizvodnji (što nije loša stvar, da se razumijemo 
).
Cilj ove moje priče je..
Ljudi, educirajte se i razmišljajte da li rečenica koja stoji na proizvodu realno prikazuje ono što je vama bitno. Upoznajte proizvode koje kupujete – znajte što kupujete i od kuda taj proizvod dolazi.
Ako nisi siguran/na kako čitati deklaracije na proizvodima, slobodno se vratiti na jedan od prethodnih postova:
Nadam se da će ti cijela ova školica čitanja deklaracija biti od koristi i nešto čemu se uvijek možeš vratiti ako budeš u nedoumici. I ako slučajno negdje zapne slobodno mi piši kroz kontakt formu.
Siii juuu!
